U današnjem svijetu, u kojem cijene stalno rastu, a mnogi žive iz dana u dan, ekonomska neizvjesnost snažno utječe na mentalno zdravlje građana. Prema riječima psihijatra iz Banje Luke Aleksandra Pejića, mozak pod stalnim pritiskom prelazi u režim preživljavanja, što iscrpljuje kognitivne resurse, smanjuje prag tolerancije na stres i često vodi do depresije, napetosti i osjećaja bezvrijednosti.
Pejić ističe da živimo u stanju tzv. „kolektivne traume“, dok vijesti o ratovima, krizama i poskupljenjima često dovode do sekundarne traumatizacije.
„Ljudi su preplavljeni informacijama koje ne mogu procesuirati, niti ih mogu sa sigurnošću selektirati jer imamo mnoštvo dezinformacija, apokaliptičnih naslova i tekstova generiranih umjetnom inteligencijom. Sve to dovodi do stalnog iščekivanja najgoreg scenarija. Ljudi odjednom stvaraju negativnu predikciju budućnosti i zapadaju u stanje očaja“, kaže za BUKU Pejić.
Pejić naglašava da ipak postoje stvari na koje možemo utjecati – svoju dnevnu rutinu, troškove i odnose s bližnjima. Napominje da to treba odvojiti od onoga na što ne možemo utjecati, poput geopolitike, političara, njihovih odluka i globalnih cijena.
„Vrijeme za vijesti također treba ograničiti – dva puta dnevno po 15 minuta za vijesti iz kredibilnih izvora. Ne više od toga“, pojašnjava Pejić.
Na pitanje kako građani mogu zadržati osjećaj normalnosti i psihološke stabilnosti u vremenu kada se čini da je svijet stalno u krizi, Pejić odgovara da se treba usmjeriti na stvari na koje možemo utjecati i nad kojima imamo kontrolu.
„Održavanje rutine, poput zajedničkih obroka, druženja, slušanja glazbe, šetnje ili hobija, mozgu šalje signal da je svijet još uvijek sigurno mjesto. Povezivanje s drugima i razgovor s dragim ljudima koji su po prirodi pozitivni smanjuju osjećaj straha i nelagode“, savjetuje psihijatar Pejić.
Na pitanje koji su prvi znakovi da je stres postao ozbiljan problem za mentalno zdravlje, Pejić navodi: poremećaj sna i apetita, socijalno povlačenje, bezvoljnost, drastičan pad raspoloženja, stalnu razdražljivost te fizičke simptome poput glavobolja, stezanja u prsima, tremora, „knedle u grlu“, nelagode u želucu, proljeva ili iznenadnih vrtoglavica.
Na kraju Pejić poručuje građanima da je osjećaj beznađa simptom trenutnog stanja, a ne činjenica o budućnosti.
„Niste sami u ovome, a traženje podrške – bilo od prijatelja ili stručnjaka – nije znak slabosti niti sramote, već snage da preuzmete kontrolu nad onim što je najvrjednije: vašim unutarnjim mirom.“
BUKA Magazin
